Zašto svjetske središnje banke smanjuju ključne stope?

U financijskim novostima povremeno vidimo informacije da središnja banka snižava ili podiže ključnu stopu. No većina ljudi ne razumije što to znači za gospodarstvo i zašto regulator treba promijeniti ovaj pokazatelj.

Kao prvo, bilo koja poslovna banka u kojoj možete uzeti kredit se sama kreditira putem središnje banke. Ključna stopa određuje minimalni postotak po kojem je novac u nacionalnoj banci dostupan privatnim financijskim institucijama. Jednako vrijedi i za depozite: ključna stopa određuje maksimalne kamate po kojima središnja banka prihvaća sredstva komercijalnih banaka.

Promjena ključne stope utječe na stopu inflacije u zemlji, financijsku aktivnost tvrtki i običnih građana, što je čini važnim instrumentom financijske politike.

Smanjenje stope potiče gospodarski rast: radi pojeftinjenja kreditnih sredstava proizvodnja i potrošnja se brže razvijaju, poslovanjem se ostvaruje veća zarada, a ljudi više troše. Istovremeno, inflacija u zemlji raste, a pokazatelj dužničkog opterećenja stanovništva raste.

Nasuprot tome, povišenje stope djeluje kao stabilizator gospodarstva: skupi zajmovi smanjuju potrošačku potražnju i usporavaju razvoj poslovanja. Financijsko tržište se "čisti": bez dostupnih zajmova financijski mjehuri pucaju. Istovremeno se u zemlji smanjuju inflacija i potrošnja.

Usporavanje globalnog gospodarskog rasta natjeralo je središnje banke mnogih razvijenih zemalja da krajem 2019 smanje ključne stope. Središnja banka EU izjednačila je ključnu stopu s nulom iz proljeća 2016. godine. Većina snažnih gospodarstava također je snizila stopu na gotovo nulu, jer se učinkovitost ovog instrumenta snizila već i prije početka krize Covid-19. Središnja banka Ruske Federacije još ne vidi potrebu za maksimalnim smanjenjem ključne kamatne stope, ali ne isključuje postupno smanjenje te stope u svrhu oživljavanja tržišta.

Uvođenje karantenskih ograničenja u većini zemalja svijeta označilo je početak jedinstvene faze u globalnoj ekonomiji. Oštar pad potražnje za robama i uslugama nije posljedica pada gospodarstva, već širenja koronavirusa. Epidemiološka situacija ograničila je pristup ljudima mnogim robama i uslugama, što je dovelo do značajnog smanjenja potražnje u raznim granama industrije.

Glavni zadatak središnjih banaka u tim uvjetima bio je održati razinu dobrobiti stanovništva i stvoriti povoljno okruženje za tvrtke da mogu prebroditi krizu.